Kako postupiti ako netko osjeti slabost, ili se onesvijesti?
Nesvjestica – osjećaj slabosti, vrtoglavice i gubitka ravnoteže uzrokovana je privremenim smanjenjem dotoka krvi, i kisika koji se njome prenosi, u mozak.
Kako pomoći onesvještenoj osobi ukoliko se nalazimo u njenoj blizini i zašto do nje dolazi? Do nesvjestice često dolazi ako boravite u vrućoj, zagušljivoj prostoriji, no postoje drugi mogući uzroci, kao što su naglo doživljen strah, bol, stres ili pad razine šećera u krvi zbog propuštenih obroka ili pretjeranog držanja DIJETE.
Kako pomoći onesvještenoj osobi?
Ponekad nesvjestica može nastupiti nakon dužeg mirnog stajanja ili naglog uspravljan ja nakon sagnutosti.
Znakovi upozorenja su bljedilo ili blijedozelena boja u licu, često zijevanje, hladna i vlažna koža te lice, vrat i ruke obliveni znojem.
Bolesnik bi trebao sjesti ili priteći kraj otvorenoga prozora ili, vani, u sjenu. Raskopčajte mu uski ovratnik ili pojas i nagnite ga naprijed tako da mu glava bude između koljena sve dok osjećaj slabosti ne prođe.
Primijetite li da će se osoba onesvijestit pokušajte spriječiti njezin pad i provjerite diše li. Ako normalno diše, polegnite je u BOČNI POLOŽAJ, raskopčajte usku odjeću pa joj podignite noge iznad razine glave, tako što ćete ih pridržati ili ih podbočiti nečim što vam se nađe pri ruci.
U zatvorenome prostoru otvorite prozore, a vani zaštitite onesviještenu osobu od sunca. Pošto osoba dođe k sebi obično nakon nekoliko minuta zadržite je u ležećem položaju jos neko vrijeme.Ako onesviještena osoba ne diše provjerite joj prohodnost dišnih putova i, bude li potrebno, pružite joj UMJETNO DISANJE.
Također biste trebali potražiti savjet liječnika ako napadaj nesvjestice traje dulje od nekoliko minuta ili ako sumnjate da je njezin uzrok ozljeda ili bolest.
Kako pružiti umjetno disanje?
Prakticiranje pružanja umjetnog disanja jedna je od najvažnijih vještina koju svatko može naučiti, s obzirom na to da može spašavati živote u situacijama kada su respiratorne funkcije osobe iznenada ugrožene.
Umjetno disanje, u okviru prve pomoći, koristi se kada je osoba neodgovorna i ne diše samostalno. U nastavku pogledajte korake i tehnike potrebne za pravilno izvođenje umjetnog disanja, poznatijeg kao “Spašavanje disanjem”.
Razumijevanje situacije
Prije nego što se upustite u pružanje umjetnog disanja, važno je brzo i točno procijeniti situaciju kako biste bili sigurni da je pružanje ove vrste pomoći potrebno. Ako naiđete na osobu koja ne reagira, prvo procijenite opasnost za sebe i okolinu. Ako je sigurno pristupiti, provjerite stanje osobe. Obratite se osobi glasno i jasno, dodirnite ju po ramenu ili ruci kako biste vidjeli reagira li. Ako ne dobijete odgovor, potrebno je djelovati.
Pozivanje pomoći
Prije nego što započnete s bilo kakvim postupkom, pozovite hitnu pomoć. Ako ste sami, koristite zvučne komande vašeg telefona ili brzo uputite poziv. Ako su u blizini druge osobe, jednu uputite da pozove hitnu pomoć dok vi započinjete s pružanjem prve pomoći.
Provjera disanja
Prvo provjerite diše li osoba. To možete učiniti približavanjem svog obraza blizu nosa i usta unesrećene osobe kako biste osjetili izdisaj i vidjeli pomiče li se prsa. Ovo treba učiniti brzo, u roku od desetak sekundi. Ako nema disanja, potrebno je započeti s umjetnim disanjem.
Tehnika umjetnog disanja
Umjetno disanje može se izvoditi na nekoliko načina, ovisno o dobi i stanju unesrećene osobe, ali najčešća metoda je “usta na usta”. Uklonite sve što bi moglo blokirati dišne puteve osobe, nagnite glavu unesrećene osobe lagano unatrag podižući bradu, čime se osigurava da dišni put bude otvoren.
Pokrijte usta unesrećene osobe svojima, pri čemu je važno dobro spojiti usne kako zrak ne bi izlazio. Držite nos unesrećene osobe stisnutim između prsta kako biste spriječili izlazak zraka. Udahnite duboko i ravnomjerno pušite zrak u usta unesrećene osobe. Posmatrajte prsa kako bi se osiguralo da se ona dižu, što ukazuje na to da zrak ulazi u pluća. Nakon toga, dopustite da se prsa sama spuste kako bi zrak izašao. Ponavljajte ovaj postupak dok ne stignu hitne službe, s učestalošću oko 10 do 12 puta u minuti.
Posebne situacije
U situacijama kada osoba ima povraćanje ili postoje druge tekućine, važno je prvo očistiti dišne puteve prije nego što započnete s umjetnim disanjem. Ako je unesrećena osoba dijete, tehnika umjetnog disanja se prilagođava s manje snažnim puhanjem i s većom pažnjom na nježnost pristupa.
Kada prestati s umjetnim disanjem?
Umjetno disanje treba nastaviti dok se ne pojave znakovi normalnog disanja ili dok ne stigne hitna pomoć. Ukoliko osoba počne samostalno disati, stavite ju u položaj za oporavak i nastavite pratiti disanje i reakcije.
Zaključak
Sposobnost pružanja umjetnog disanja može biti ključna u spašavanju života. Važno je redovito se educirati i vježbati tehnike prve pomoći kako bi u kritičnim trenucima mogli pravilno reagirati. Osnovna edukacija i trening mogu značajno povećati šanse za preživljavanje osoba u situacijama kada su njihove životne funkcije ugrožene.
Preporuka za još članaka:
- Uređivanje doma u sivoj boji
- Vežbanje pomaže u začeću
- Poboljšanje koncentracije: 4 koraka do zavidne energije
- Izgovori zbog kojih ostajete debeli – 6 najčešćih
- Tenis topi kalorije
- Sanovnik novac – Šta znači sanjati novac?